U središtu Velog Lošinja je lučica - mandrać kao dio baštinske cjeline koju čini zajedno s crkvom sv. Antuna Opata. Ovdje je nekad bilo glavno pristanište ribarskih brodica i manjih jedrenjaka, sve dok nije podignuta nova luka u uvali Rovenska. Crkva sv. Antuna Opata jedna je od mnogih zavjetnih crkvi na sjevernom Jadranu i u njoj se, osim grobova pomoračkih obitelji, nalazi kameni reljef s prikazom jedrenjaka i imenom pomorca Blaža Gladulića iz 1604. godine. To je godina koja ukazuje na početke stvaranje velološinjske trgovačke mornarice, koja će poslije izrasti s tradicijom obitelji Petrina, Budinić, Leva i ostalima.
U Velim Lošinju (Velom Selu) je još 1799. izgrađen prvi značajniji jedrenjak duge plovidbe pod nazivom Commercio. Veli je Lošinj, osim po brodogradnji, poznat po obiteljima pomoraca koji su već u 17. stoljeću plovili vlastitim jedrenjacima izvan Sredozemlja, kao što je bila obitelj Petrina, a krajem 19. stoljeća brodovlasnici iz obitelji Leva bili su poznati vlasnici velikih jedrenjaka duge plovidbe poput Francesco Giuseppe I., i Contessa Hilda, koji su oplovili svijet. Veli Lošinj dao je i kapetana Petra Jakova Levu koji je 1834. prvi oplovio Južnu Ameriku do grada Valparaisa u Čileu, brodom Ferdinando V. Re d’ Ungheria.
Unatoč bogatoj pomorskoj tradiciji koja se razvijala do sredine 19. stoljeća, Veli Lošinj prepustio je prevlast u brodogradnji i pomorstvu Malom Lošinju (Malom Selu) ali i danas na svakom koraku u ovome mjestu postoje obilježja koje podsjećanju na njegovu slavnu pomorsku povijest.