Obalna linija od glavne luke prema zapadu je bila morsko žalo do 1892. godine. Uzak, neuređeni put bez ikakva raslinja često pod udarom juga bilo je neophodno urediti. Općinske vlasti već 1889. šalju dopise Pomorskoj oblasti u Rijeci o nužnosti uređenja puta gradnjom „obrambenog nasipa”. Nakon najave velikih investicija mađarskih ulagača u zapadnu obalu Crikvenice, uređenje linije pretvara se u sveobuhvatnu urbanističku regulaciju prometnica. Od 1892. do 1895. gradi se obalni put na potezu od glavne luke do Crnoga mola. Obalni je put osim kolnika imao tri pješačke staze, uz obalnu liniju omeđene dvostrukim redom drvoreda.